Kreativnost s elektrifikacijom brodova, na žalost nije nacionalno prepoznata

Usmjeravanje na zelenu ekonomiju daje novu šansu u novoj financijskoj omotnici. Kako će se kod nas razvijati, još se ne zna, iako je to trebalo već do sada biti poznato, i to odmah nakon što je Europska komisija objavila da imamo novac. Plan oporavka trebao je biti ranije donesen, ocijenio je za poslovniFM Tomislav Uroda, osnivač i vlasnik tvrtke iCat, jedne od rijetkih tvrtki na domaćem tržištu koja se bavi proizvodnjom energetski učinkovitih brodova.

Branša je, ocijenio je Uroda, postala kreativna s elektrifikacijom brodova, ali na žalost nije prepoznata na nacionalnoj razini, kao iskorak u brodogradnji, o čijoj se reorganizaciji puno pričalo.

Ideja je krenula još 2007. godine, a poslovni koncept 2011, prisjetio se Uroda tijekom razgovora s urednicom emisije Ritam posla Lidijom Kiseljak. Ideja je, kaže, došla u vrijeme inženjerskih dana i tijekom ljetnih mjeseci, kada je s kolegom razmišljao kako je potrebno složiti brodske linije koje će povezivati otoke, a da to bude na komercijalno isplativoj bazi i da bude frekventno. I tada se krenulo s projektom iCat, kako se i danas zove tvrtka.

U početku nismo razmišljali da to budu električni brodovi, nego visoko učinkoviti i lagani brodovi. Počeci su bili dugi.

– Velik broj godina odnosio se na istraživanje i projektiranje, tehnička rješenja…a prodaje još nije bilo. Uletio nam je na počecima tek projekt gradnje manjeg putničkog broda za jednu stranu kompaniju, iz SAD-a. Paralelno smo razvijali projekt putničkog električnog broda. To znači često odlaženje na sajmove, kojih i nije pretjerano bilo. Najpoznatiji je onaj u Amsterdamu, ali prođe ga se brzo, kroz dva sata.

Onda je započela suradnja s Fakultetom brodogradnje i strojarstva te Končar Institutom, a s Gradom Šibenikom smo razvijali koncept novih linija, naglašava Uroda.

Administrativne prepreke su uvijek tu

– Prvi projekt gradnje bio je za NP Mljet, putem javnog natječaja na kojem se tražila gradnja tri putnička električna broda. Prošli smo, no onda su krenule prve administrativne prepreke koje su odnijele dosta vremena. Jedan od prvih zahtjeva prema Registru brodova bilo je odobrenje dokumentacije i nadzorom gradnje električnog broda. No, stigao je odgovor kako Pomorskim zakonom i podzakonskim aktima nije predviđeno upravljanje električnih brodova, tj. nije se znalo gdje nas smjestiti. To je trajalo čak dvije godine – dogovaranja, usklađivanja, primjene tehnologije… Mi smo podnijeli zahtjev stavljanja litijskih baterija, koje su danas popularne, a tada ih u brodovima nije bilo. Sada se taj segment već razvio. Registar brodova ima određeni set pravila s kojima regulira primjenu određene tehnologije, a za litijske baterije toga nije bilo, pojasnio je Uroda.

Krajem 2019. godine završili smo natječaj za Mljet, a lani europske projekte. Međunarodna promocija krenula je upravo prije korone, bili smo po Italiji i krenuli s razgovorima i pregovorima, a onda je sve stalo… jer to su proizvodi koji se ne prodaju putem interneta. Kriza nas je dosta pogodila, kazao je Uroda. Dodaje da su pomoć uslijed korone imali samo za dio koji se odnosi na zapošljavanje, što je trećina obveza, pri čemu pomoć za hladni pogon nije prepoznata kao u nekim drugim sektorima.

Velik utjecaj pandemije na poslovanje

– Rekao bih da nismo dovoljno glasni u javnosti. Imamo partnera u Nizozemskoj s kojim dosta razgovaramo i imamo dobar poslovni odnos. Njima država pokriva troškove hladnog pogona za sve industrije i nitko nije u gubitku. A nama je promet pao čak 95 posto. Nizozemska vlada pokriva troškove ne samo tvrtkama nego i njihovim dobavljačima ili kupcima, kako se tvrtka ne bi urušila. Jer oni gledaju šire, ako je netko uložio novac kroz neko razdoblje i to mu nestane u godinu dana, trebat će puno vremena da se to ponovo razvije, kaže Uroda. Kod nas to nije naišlo na razumijevanje.

Ipak, s druge strane, taj predah nam je dao vremena za projektiranje i razvoj novih proizvoda, u vrijeme dok proizvodnja stoji.

Na Mljetu je napravljen solarni putnički katamaran koji ima autonomiju 100 nautičkih milja i većinu energije ili svu, ovisno o režimu, dobiva iz solara. Za plovidbu od Splita do Mljeta, nekih 75 nautičkih milja, dovoljno je pola kapaciteta baterija da dođe do odredišta.

Za Šibenik je, s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Končar Institutom, bila razvijana ideja električnih putničkih brodova koji će ploviti svakih sat vremena do otoka. Još 2015. je razmatrana ideja punjenja baterija, da bi prije dvije godine došli do koncepta s novom tehnologijom, kojom se vrlo brzo, kroz 10-15 minuta nadopuni baterijski set. Kapacitet bi bio do 100 putnika i brzine do 25 čvorova. To je koncept brodova kojima se može povezati cijeli Jadran. Iznimno je velik interes iz tehnološkog svijeta, ali i lokalnih zajednica, ali se sada stalo na realizaciji, navodi Uroda.

Za gradnju takvog broda od 100 putnika, sigurno će trebati dvije godine, jer Uroda opet očekuje izazov s Registrom brodova, budući da im je toliko trebalo i za prvi brod od njih tri koje su gradili za Mljet .

Neki od proizvođača nam kažu da možda preskromno govorimo o inovacijama i održivosti broda. Cilj nam je serijska proizvodnja pri čemu bi se držali istog projekta, što bi značilo 10-ak brodova godišnje. Cijeli Jadran može biti povezan električnim brodovima, osim lokacija koji su udaljeni poput Palagruže ili Jabuke. Naše je brodogradilište u Zagrebu, u najmu smo, što je bila i ideja dok se proizvod ne razvije. Dugoročno je plan postaviti svoju proizvodnju i svoj tim, kakvih 50-ak ljudi, jer se sad oslanjamo na vanjske suradnike, zaključio je razgovor za poslovniFM Tomislav Uroda.

Emisiju Ritam posla donosi Fina!

Objavljeno 25. lipnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM

solarCat na Mljetu

Mljetskim jezerima plovi hrvatski proizvod - bešuman, nula zagađenja

Mljetskim jezerima plove tri broda na solarni pogon, potpuno hrvatski proizvod.


 

– Oni su dobri jer možemo pokazati u Nacionalnom parku kako se brinemo za hrvatsku proizvodnju, ali poviše svega o zaštiti prirode jer su to brodovi koji ispuštaju nula zagađenja – kaže za HTV ravnatelj NP Mljet Ivan Sršen.

Antun Radulj već 25 godina navigira mljetskim jezerima.

 

– Mogu vam reći u odnosu na sve dosad, ovo je svemirski brod! Malo nam je problem elektro pogon. Ne čujemo one stare dizele pa gledamo iza sebe “miče” li se riva, tako da znamo da smo krenuli!, kaže.

Bešumno klize. Posjetitelje iskrcaju i na otočiću Melita.


– Sva tri broda nose imena naših Mljećana koji su stradali u Domovinskome ratu, čuvamo ih i pazimo, dodaje Radulj.

– Imaju autonomiju od 5 sati plovidbe. Plove brzinom 5 čvorova, mogu i 9 čvorova potegnuti, ali to nije potrebno u jezeru. U slučaju kad bi bila gušća plovidba ili dani koji nemaju sunca, mogu se priključiti na električnipriključak, ali nismo imali potrebe dosad, ističe ravnatelj Sršen.


Nacionalni park Mljet, najstarije zaštićeno morsko područje na Sredozemlju, slavi 60. obljetnicu osnutka. Čarobni Odisejev otok poznat je po fenomenu slanih mljetskih jezera u kojima je 400 godina star koraljni greben, javlja HTV.

– Čarobni Odisejev otok poznat je po fenomenu slanih mljetskih jezera jer su ona solinskim kanalom spojena s otvorenim morem i svakih 6 sati na osnovu plime i oseke more ulazi u jezera, svakih 6 sati izlazi iz jezera i stvara se ta struja ispod velikog i malog mosta, objašnjava voditeljica Odjela za turizam i promidžbu NP Mljet Diana Dabelić.

Mljetsko podmorje očaravajuće je kao i snimka koraljnog grebena u Velikom jezeru. Kameni koralj proteže se na 650 četvornih metara. Star je 300, 400 godina.

– Ono što je famozno kod njega je da vrvi životom. Veliki broj riba se razmnožava, mrijesti, hranilište za ribe, cijeli taj sustav Velikog i Malog jezera. Bioraznolikost je velika, pravi prirodni fenomen, ističe dr.sc. Petar Kružić s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Ovdje žive čak tri vrste kjerne.

– Kirnja se razmnožava u Velikom jezeru, 90 posto kirnji koje imamo na Mljetu razmnožavaju se u Velikom jezeru. Ovdje zalaze i veće ribe. Gofovi, barakude, feluni, mali gofovi koji uđu ovdje hrane se i izađu. Dosta je frekventno, ulaze izlaze, baš je poseban fenomen. Dobro je što je najveći fenomen zaštita, ističe dr.sc. Kružić.

Ekipa sa zagrebačkog PMF-a već dvadesetak godina kontinuirano motri koraljni greben. Velik je problem invanzivna alga cauleropa racemosa. Čiste je bar dva puta na godinu.

– U planu je raditi malo bolju morfologiju grebena, fotogrametriju da točno znaju koliko je velik, a ta fotogrametrija pomogla je u monitoringu. Problem je i periska kao i u ostatku Jadrana. Nema živih, stradale su sve, naglašava dr.sc. Kružić.

Zbog pandemije nema velike proslave 60. rođendana Nacionalnog parka Mlljet. No, u tijeku je realizacija nekoliko projekata koji se financiraju iz europskih fondova. Da Odisejev otok i dalje ostane zelen.

Autor: More 

solarCat solarni brod

solarCat: Hrvatski solarni brod zaplovio u osvajanje inozemnih tržišta

Nakon lipanjskih vožnji Jarunom samoodrživi solarni brod solarCat spreman je zapoloviti inozemnim vodama, doznaje se od Tomislava Urode, osnivača tvrtke iCat, koja je dosad svog plovećeg 'mačića' dvaput usavršavala dok nije postao pravi 'mačak'. Od početne verzije babyCat 1.0 nastala je babyCat 2.0 i posljednji stupanj razvoja brod je dosegao u najnovijem izdanju solarCat 1.0.

- Svakom sljedećom inačicom unaprijedili smo isti proizvod, a sad smo se okrenuli prema novim proizvodima koristeći isti osnovni alat gradnje. Nakon što smo zatvorili jedan proizvodni ciklus i pozatvarali sve otvorene projekte, okrenuli smo se vanjskom tržištu. Interes postoji, a mi smo u procesu prezentacije broda globalnom tržištu - ukratko nam prenosi novosti Uroda koji stoji iza solarnog broda.

- Razvijajući solarni brod, prvenstvena namjera nije nam bila izgraditi još jedan putnički brod. Ideja je bila stvoriti novo iskustvo putovanja morem, rijekama, jezerima. Volimo to istaknuti kroz par riječi koje brod opisuju kao mjesto gdje šum vjetra i mora nadglasavaju buku i vibracije, napominje Uroda, koji je prije pokretanja iCata radio kao konzultant u CroNoMaru, hrvatskoj tvrtci u nizozemskom vlasništvu sa sjedištem u Šibeniku, koja između ostaloga podupire inovacije u brodogradnji.

SolarCat sa svojom višenamjenskom palubom svakako se ubraja među inovacije. Budući da je tih, na njemu se mogu održavati razne radionice, školske i sportske edukacije, poslovni sastanci, svečane promocije pa čak i koncerti.

- Akumulirana električna energija u baterijama broda u kombinaciji s visokoenergetskim razvodom ovaj brod pretvaraju u pozornicu. Upravo u tom tonu je na zadnjem održan koncert bez uključivanja generatora ili spajanja na kopno. Brojne su se turističke mogućnosti tu otvorile i, uz malo mašte turističkih organizacija i event menadžera, ovaj brod može služiti za održavanje koncerata, kao glumačka pozornica i slično. Pa čak i kao bešumno energetsko postrojenje na lokacijama do kojih struja još nije došla - naglašava mladi poduzetnik u čijem su rasporedu trenutno važni sastanci s ciljem proširenja tržišta.

Dug je put koji je doveo do ovog trenutka. U posljednjih nekoliko godina realizirali su čak sedam EU projekata i to je bilo veoma iscrpljujuće iskustvo. No, to ne znači da nisu spremni i dalje aplicirati na natječaje. Već imaju nekoliko spremnih ideja u kojem smjeru žele nastaviti, a one su vezane uz brodove i zelenu energiju. I posve u skladu s Europskim zelenim planom čiji je cilj Europu do 2050. godine učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom.

- Smatramo da su upravo to smjernice za razvoj novih projekata, jer je za njih predviđeno bilijun (dvanaest nula) eura. Ako si možete predočiti koliko je to novca, shvatit ćete koliki se naglasak stavlja na zelenu energiju - dodaje Uroda.

Autor: Nikolina Oršulić

Izvor: lider.media

Tomislav Uroda, osnivač i izvršni direktor tvrtke za razvoj i proizvodnju električnih brodova iCat

Tomislav Uroda: Hrvatska ima potencijal u zelenim mobilnim tehnologijama

S Rimcem i još nekim hrvatskim proizvođačima mogao bi se napraviti dobar hub što se tiče električnog pogona kojim bi se Hrvatska mapirala u svijetu, kao što se mapirala s gejmerskim IT tvrtkama, kaže Tomislav Uroda, osnivač i izvršni direktor tvrtke za razvoj i proizvodnju električnih brodova iCat

Vizija o električnom brodu koji povezuje hrvatske otoke i kopno, a proizvodi se u Hrvatskoj, savršeno se uklapa u priču o zelenoj Hrvatskoj i europskom Green Dealu. Tomislav Uroda počeo je razmišljati o tome još 2007. godine, kao mladi inženjer s tek nekoliko godina staža, razgovarajući s kolegom Klementom Jadrešićem o tome kako je komplicirano doći s otoka na otok.

“Uobičajeno je da s otoka moraš otići u neko središte na obali pa onda na drugi otok. Otoci međusobno uglavnom nisu povezani, ili su vrlo loše povezani. Na primjer, Šolta i Brač ili Brač i Hvar. Smišljali smo kako napraviti brod koji bi bio ekonomski isplativ i istovremeno povezivao otoke. Brodovi su skupi, teški, grade se od čelika, trebaju velike motore, potrošnja goriva je velika… Tu smo došli do prve ideje o ultra laganom brodu od karbonskih vlakana s visoko učinkovitim dieselskim motorima. U to vrijeme još se nije razmišljalo o električnim motorima. Aktualni su bili visokoefikasni dizelski motori pa je u tom smjeru krenuo i naš projekt – nastala je tvrtka iCat, Island Catamaran”, prisjeća se Tomislav.

Pokušavali su doći do investitora odnosno nekoga tko bi htio kupiti takav brod, ali to nije bilo jednostavno. Mnogima su tada njihove ideje zvučale kao puka fantazija. A i sam proces osmišljavanja i projektiranja broda traje godinama.

“Na svim ovim startupovima o kojima se danas govori ljudi su radili 15 godina da bi došli tu gdje su danas. Slična je i naša priča o iCatu. Priča o projektu se proširila, došla je do ljudi iz struke, Ministarstavo gospodarstva i Ministarstvo mora podržali su projekt, svidjela im se ideja. A kako se tehnologija razvijala, tako smo mi malo redefinirali projekt u smjeru ekoloških izvora energije, iako u to vrijeme baterijski pogon nije bio na današnjoj razini.”

Inovativni koncept brodskog putničkog prijevoza za Šibenik i okolicu

U jednom trenutku Grad Šibenik je naručio studiju razvoja novog koncepta brodskih linija. Čelni su ljudi grada bili nezadovoljni – kao najmanji od većih gradova na Jadranu dobivaju najlošije brodove i najlošije linije s obzirom na učestalost plovidbe pa su to odlučili promijeniti.

“Kroz nekoliko studija i poslovnih planova u suradnji s partnerima razvijali smo novi koncept brodskih linija. Osmislili smo koncept linija oko grada s tezom da su otočke linije koje se oslanjaju na otočku populaciju i uvijek kreću ujutro s otoka prema gradu i navečer se vraćaju potpuno promašene. Nema uporišta, s obzirom na broj putnika, da se od ministarstva traži veći broj dnevnih linija. U Šibeniku je to možda izraženije nego u drugim gradovima”, razlaže Tomislav.

“Naša ideja bila je posložiti te linije kao jedan vid prigradskog prijevoza. Kao što oko Zagreba postoje prigradski autobusi koji voze otprilike svakih sat vremena. Na temelju toga smo složili koncept: napravili smo shemu brodskih linija koja bi umrežila cijeli Šibenik duž obale – na području od Vodica do Brodarice cirkulira velik broj ljudi i taj potencijal treba iskoristiti kako bi se afirmirale brodske linije. Uz priobalne bi linije postojala i linija koja bi išla okomito na obalu, kao što je postojeća linija od Šibenika do Žirja, te još jedna linija prema Skradinu odnosno Nacionalnom parku Krka. Sve to bi se integriralo u jednu homogenu transportnu mrežu.”

Prva ideja je bila da zajednički hub bude na Jadriji i da četiri broda kreću iz svojih polaznih točaka kako bi u isto vrijeme stigla u hub gdje bi putnici promijenili brod ovisno o tome u kojem smjeru idu. I tako svaki sat. Na inicijativu lokalnih turističkih radnika i načelnika hub je kasnije pomaknut s Jadrije na Zlarin.

Brodari su pokazali da stvari mogu mijenjati

“U to vrijeme, 2015. – 2016, kroz studiju s Institutom Končar razradili smo baterijski sustav koji je bio dosta limitiran. Ako su brodovi ultra lagani onda na njih ne možemo nakrcati tone baterija. Ograničili smo se na pet tona i ispitivali što možemo postići uz takav limit. Litijske baterije su u to doba imale veliki životni vijek ako se koriste nježno. Bez velikih dubina pražnjenja i bez velikih struja punjenja i pražnjenja. A mi smo na tim linijama ubijali baterije cjelodnevnom plovidbom velikim brzinama”, priča Tomislav.

“Razmišljali smo kako održati životni vijek baterija. Zaključili smo da moramo imati pet, umjesto četiri seta baterija, kako bi se jedan svaki put relaksirao. Prva je ideja bila da mijenjamo baterije, ali u raspravi sa stručnjacima Instituta Končar i Fakulteta strojarstva i brodogradnje shvatili smo da bi to bilo složeno i opasno. Na kraju smo zaključili da moramo napraviti pet brodova kako bi se jedan cijeli brod relaksirao. No, projekt je ostao u Gradu Šibeniku na daljnjem razvoju, a realizacije za sada još nema.”

Tomislav smatra kako se situacija u putničkom prometu u odnosu na 2007. promijenila na bolje, ali još uvijek nije onakva kakva bi po njegovom mišljenju trebala biti.

“Brodari kao što su ‘Krilo’ obitelji Tomić pokazali su da se stvari mogu mijenjati. Tu je najslikovitija linija koja ide od Splita do Dubrovnika preko Brača, Hvara, Korčule i Mljeta. Kada se postavljala prva putnička linija od Korčule do Splita mnogi su bili skeptični. Ova sezona nije reprezentativna zbog pandemije, ali prethodne godine svakodnevno je devet linija išlo do Hvara, sedam do Korčule, nešto manje do Dubrovnika. I sve su bile profitabilne.”

Tržište ne zna što sve može dobiti

Ističe kako je teško raditi istraživanje tržišta ako još ne postoji proizvod koji biste ponudili. “Steve Jobs govorio je kako ne radi istraživanje tržišta jer tržište ne zna što on njemu može ponuditi”, kaže.

“Ako pokušate istraživati koliko se ljudi vozi brodovima, nećete složiti niti jednu liniju jer se jako malo ljudi njima vozi. S druge strane imate primjer taksija u Zagrebu: da ste pravili analizu tko se vozi taksijem prije nego što su se pojavili jeftiniji taksi prijevoznici, ne bi baš bilo opravdano ulaziti u taj posao. A stvari su danas ipak malo drugačije.”

Kad su radili ispitivanje za Šibenik, nacrtali su liniju i pitali ljude da li bi se njome vozili ako bi polazak bio svaki sat, da putovanje traje toliko i da je cijena karte toliko. “Nismo pitali samo ‘Da li biste se vozili?’. I stavili smo sliku jednog modernog broda iz Singapura kako se ljudi ne bi vezali za sentimentalne vrijednosti kao što je ‘Tijat’ u Šibeniku (brod koji je nedavno nakon pedeset godina ponovo počeo ploviti između Šibenika i Skradinu, op. r.). U tom smislu mislim da treba stvarati nove proizvode i koncepte prijevoza”, poručuje Tomislav.

Današnja tehnologija omogućava da se baterije za desetak minuta potpuno napune. Riječ je o baterijama koje ne treba relaksirati. Gustoća energije je nešto manja, ali životni vijek je višestruko veći, baterije su otpornije na struje punjenja i pražnjenja.

“iCat smo razvojem tehnologije doveli do toga da možemo na njega staviti bateriju koja omogućuje brzinu do 25 čvorova i cjelodnevnu plovidbu uz nadopunjavanje. Kad smo postavljali prve baterije na Baby Cat bio je to veliki izazov jer pomorskim zakonikom u Hrvatskoj nije bilo predviđeno upravljanje električnim brodovima pa nas je Hrvatski registar brodova isprva odbio. No, reagiralo je Ministarstvo mora. Rekli su da Hrvatska mora ići smjeru električnih brodova i da se takvi projekti moraju odobravati”, objašnjava Tomislav.

Razvoj proizvoda kroz praksu i iskustvo

Baterije koje se koriste na brodovima moraju biti odobrene od registra brodova i to nas, kaže Tomislav, u ovoj fazi udaljava od suradnje s Rimac Automobilima. “Još prije desetak godina smo Mate Rimac i ja razgovarali o tome može li nam složiti bateriju za brod. Rekao mi je ‘Ti napravi brod, ja ću donijeti bateriju, pa ćemo vidjeti što ćemo dobiti’. Tako razvoj i ide. Mnogi misle kako razvoj ide isključivo kroz laboratorije i znanstvena istraživanja, ali ponekad jednostavno moraš pokušati kako bi vidio funkcionira li stvar. Mi smo kroz generacije babyCata 1.0 i 2.0 pa do solarCat 1.0 ispravljali i poboljšavali niz stvari.”

“Mislim da bi se s Rimcem i još nekom hrvatskim proizvođačima mogao napraviti dobar hub što se tiče električnog pogona kojim bi se Hrvatska mapirala u svijetu, kao što se mapirala s gejmerskim IT tvrtkama. Imamo Rimca kojeg svi znaju u svijetu; imamo tvrtku Tema iz Pule koja proizvodi električne motore s permanentnim magnetima. solarCat je u trenutku kad smo ga proizveli, prema mojim saznanjima, bio jedini komercijalni brod sa solarnom energijom koji je samoodrživ. Nije u njega ugrađena neka znanstvena fantastika, nego je riječ o uspješnoj integraciji. Optimiziran trup kako bi se smanjio otpor, visoko efikasni motori iz Pule, velika krovna površina za solarne panele koji isto dolaze iz Hrvatske, iz Solvisa. Mislim da je to jako dobar potencijal.”

Fokus na stranim tržištima

Tomislav je s prijateljem Dinom Mandićem, koji je razvio sustav Sail Router, softversko rješenje koje povećava energetsku efikasnost plovidbe brodova, razmišljao o konceptu pametnog solarnog broda, no u ovom trenutku za njih je to financijski prezahtjevan projekt.

“Prethodnih godina bavili smo se postavljanjem proizvodnje, tehnološkim razvojem, inovacijama i rokovima za isporuku brodova. Tek nakon što smo riješili projekte vezane uz NP Mljet i europske projekte, posvetili smo se tržištu, a trenutno je naš fokus na stranim tržištima.”

Tomislav kaže kako im je plan ‘pogurati’ iCat kao brzi putnički brod. “Za izradu izvedenica broda bismo htjeli iskoristiti kalupe i modele koje imamo od solarCata. To nam je osnovni alat za proizvodnju koji dosta košta i nema potrebe razvijati novi. Idemo u smjeru nešto većeg i dužeg solarnog broda koji prima dvostruko više putnika. Nije nam cilj disperzirati se s velikim brojem modela pa su iCat kao stari model broda te solarCat i njegove izvedenice ono što sada forsiramo.”

Dodaje da za iCatove brodove postoji tržišni interes izvan hrvatskih granica, no u ovome trenutku o tome ne bi htio previše pričati.

Domaće brodare koji kupuju električne brodove treba sufinancirati

U Hrvatskoj, razlaže Tomislav, proizvođači poput iCata, ali ni kupci, nemaju benefita od ulaganja u električne brodove. “Tražili smo da se za kupce brodova uspostavi sustav sufinanciranja, kao kod automobila, jer je sve to nova tehnologija. Teško da netko može izdvojiti dvostruko više novaca za električni brod, osim par entuzijasta koji doista vjeruju u ideju. Ali poslovno gledano, ne možete složiti poslovni model prijevoza putnika električnim brodom, a da to bude isplativo. Za to morate imati ili zaštićene zone u kojima možete ploviti isključivo električnim brodom ili model sufinanciranja”.

iCat je do sada realizirao pet brodova, od čega je prvi bio manji diesel a svi ostali su električni i to je smjer kojim žele nastaviti. U ovome trenutku rade na dizajnu novih brodova, osluškujući pri tome tržište, a istovremeno zadržavajući tehnološke mogućnosti elektro pogona.

No, osnivanje brodogradilišta je financijski i logistički vrlo zahtjevno. Puno je segmenata koje treba posložiti.

Osnivanje brodogradilišta

“Ideja je bila sa solarCatom pokrenuti proizvodnju”, kaže Tomislav. “babyCat smo planirali izgraditi u suradnji s partnerima, ali smo tijekom procesa shvatili da nam se putevi razilaze pa smo vlastitu proizvodnju odlučili započeti nešto ranije. To je bilo jako naporno. Ljudi koji poznaju tehnologiju jednostavno nema, pogotovo ne u Zagrebu. Moraš ih educirati, a mi smo morali hvatati rokove i završavati brodove. Prije dvije godine smo imali 15-ak ljudi koji se nikad do tada nisu susreli s brodom, a samo jedan je znao raditi u stakloplastici.”

“Imamo partnera koji osigurava financijski kapacitet. Bez njega sve ovo ne bismo mogli. Samo za provedbu ugovora s Nacionalnim parkom Mljet tražene su milijunske bankovne garancije. A trebalo je uz to financirati gradnju brodova, kupiti materijal i opremu. U jednom trenutku financijska izloženost dosegnula je milijun eura. Za halu u kojoj radimo mjesečno plaćamo veliku najamninu i to nam je veliki uteg. Fokusirani smo na jačanje prihodovne strane, a rashodovna strana je takva kakva jest”, objašnjava Tomislav.

Tu je i Addiko banka koja ih, kaže Tomislav, jako dobro prati. “Vrlo smo zadovoljni komunikacijom koju imamo s njima i načinom kako razmišljaju. Razumiju s kakvim se problemima susrećemo, razumiju da kriza nije prouzročena poslovnim aktivnostima nego vanjskim utjecajima.”

Razmišljali su o dokapitalizaciji, o crowdfunding kampanji. No, Tomislav kaže kako im treba jaki strateški investitor koji će prepoznati potencijal iCata.

“Razgovarali smo s različitim financijskim savjetnicima, no njihova vizija dokapitalizacije je sasvim drugačija od naše. Ako pokrenemo prodaju brodova, onda nam je investitor samo teret. Investitor koji bi ušao u tvrtku mora gledati našim očima i razlog ne smije biti kratkoročna financijska dobit, nego dugoročno strateško opredjeljenje. Naš je proizvod skup i dokapitalizacija u iznosu manjem od 5 milijuna eura ne znači puno. Toliko nam treba da modeniziramo proizvodnju i osiguramo dovoljno operativnog kapitala.“

Ciljani kapacitet je proizvodnja deset brodova godišnje, s 15 ljudi koji znaju svoj posao.

Četiri stupa razvoja

“Strategija je ciljano zapošljavati ljude jer nas rokovi više ne stišću. Oslanjat ćemo se na vanjske suradnike, kako u proizvodnji, naravno uz uvjet da se sve odrađuje u naše proizvodnom pogonu, tako i u svim ostalim sektorima. Graditi u tuđem prostoru, pokazalo je iskustvo, pravno je veliki rizik”, rekao je Tomislav. “Opekli smo se prilikom gradnje prvog broda i to ne želimo ponavljati.”

Drugi cilj je podići tehnološki proces na višu razinu. Prvi brod je rađen ručno, svi ostali vakuumskom infuzijom. Angažirali su strane stručnjake koji su educirali zaposlenike kako da postave proces. Putem su prešli na 3D vakuumsku infuziju, a korak dalje bit će strojno krojenje na što se troši puno vremena i skrivaju se potencijalne greške. Cilj je slagati brod kao Lego kocke, čime bi se proces ubrzao, a mogućnost greške smanjila.

“U početku je bilo zamišljeno da firma ide u četiri smjera: projektiranje, gradnja, konzalting te postavljanje vlastitih brodskih linija, jer novac se stvara kada nekome prodaš kartu, a ne kad izgradiš brod. Prva tri segmenta smo postavili, ostao nam je četvrti. Nismo se još ohrabrili, ali to je smjer u kojem želimo ići. Time bismo zatvorili ideju oko firme utemeljene na četiri stupa koji bi vremenom trebali postati neovisni”, zaključio je Tomislav Uroda, osnivač i izvršni direktor tvrtke za razvoj i proizvodnju električnih brodova iCat.

Izvor: tockanai.hr