Tomislav je napravio prvi solarno-električni katamaran i ne misli stati. Ima genijalan plan za Hrvatsku

Ideja mu je približiti otoke kopnu, obogatiti kvalitetu života ljudi koji žive s morem i stvoriti novo iskustvo svim putnicima


FOTO: JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL
 

Tomislav Uroda (49), inače inženjer strojarstva i brodogradnje, poželio je bolje povezati kopno i more. Ta ga je ideja dovela do osnivanja tvrtke za prijevoz i sna o izgradnji energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih brodova. Njegov je plan bio izgraditi svojevrsni morski metro koji bi povezivao Šibenik i okolne otoke. Tako je 2007. godine došao na ideju da kreira inovativne lagane solarno-električne brodove, a tvrtku iCat je osnovao 2011. godine.

Njihov solarno-električni katamaran jedini je samoodrživi brod na svijetu, dobio je brojna svjetska priznanja i nagrade. Jedna od vodećih svjetskih konzultantskih agencija, Ernst & Young je u svom dokumentu iz rujna 2020. godine, “A Green Covid-19 Recovery and Resilience Plan for Europe”, stavila iCat na listu s tisuću zelenih projekata važnih za oporavak, spremnih za tržište i trenutnu implementaciju te kao jedan od 46 europskih prioritetnih projekata. Tvrtka je 2020. bila u finalu nagrade Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore, a dobitnik je i nagrade Energy Globe Awards.

“Ideja je bila napraviti brod za vlastite potrebe i uspostaviti nove turističke linije, budući da se ne zarađuje na gradnji brodova, već na uslugama prijevoza. Još se držimo tog modela, no teško ga je uspostaviti ako nemaš partnera, investitora ili ako država ne stane iza tebe. Zato je za nas jedini način bio da prvo stabiliziramo poslovanje uz pomoć stranih kupaca. U to smo krenuli, interes postoji, no do realizacije nije došlo, najviše zbog situacije s pandemijom”, priča Tomislav Uroda.

Brodski prijevoz kao brz, jeftin i udoban

Misija tvrtke iCat je razviti nove navike promovirajući brodski prijevoz kao brži, jeftiniji i udobniji način putovanja. Približiti otoke kopnu, obogatiti kvalitetu života onih koji žive s morem, stvoriti novo iskustvo svim putnicima. Prve dvije godine tvrtka se bavila samo razvojem prvog modela broda, a došlo je i do važnih suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Institutom za elektrotehniku Končar. U razvoj vlastite proizvodnje krenuli su 2017. godine, kada su počeli gradnju četiri broda: tri su prodana Nacionalnom parku Mljet, a četvrti još čeka svojeg kupca. Dosad su prošli kroz šest EU projekata, uz pomoć kojih su razvijali prototipe brodova, izrađivali kalupe, opremali proizvodni pogon, nastupali na međunarodnim sajmovima i uspostavljali suradnju sa znanstvenim institucijama, kako bi dalje razvijali svoje projekte i nove modele, no tada je došla korona, a priča stala.

 

“Dobili smo priznanja i nagrade, no izostala je komercijalizacija i konkretna podrška države, potrebna da bi priča i zaživjela. Imamo partnere iz Nizozemske koji nam isporučuju baterije. No, kada je prošle godine počela korona, i njihova je proizvodnja imala zastoje. Kod njih je država podmirila trošak čitavog hladnog pogona i oni sada nastavljaju gdje su stali. Kod nas takvih mjera nije bilo, a mnogi od nas koji ne radimo izravno u turizmu, pa nismo dobili potpore, ovisimo o njemu jer onaj koji koristi hotele koristi i prijevozna sredstva”, pojašnjava i dodaje kako vjeruje da bi do uspjeha lakše došli u nekoj drugoj zemlji.

Uspjeh na stranom tržištu

“Vjerojatno ne bismo ništa drugačije radili, ali bismo se ranije i lakše otvorili prema stranom tržištu. Tamo je bolja platežna moć i prepoznaje se kvaliteta. Kod nas je na natječajima glavni kriterij i dalje cijena, a nama nije cilj raditi jeftine, već kvalitetne proizvode”, pojašnjava Uroda i napominje da se vani ne možeš prodati, ako prije toga ne uspiješ kod kuće.

 

“Pokušavali smo vani s projektnom idejom, no to je neučinkovito jer sve zanima gdje mogu vidjeti gotov brod. Pogotovo kad je u pitanju brod na solarni pogon za kojeg tvrdiš da ga neće morati puniti gorivom. Ljudi su skeptični, kako vani, tako i kod nas”,

Zbog toga, ali i različitih carinskih propisa i administrativnih zavrzlama, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, žele napraviti proizvodni pogon i istraživački centar negdje drugdje u Europi. Trenutačno je najizglednija Nizozemska, a nakon toga planiraju s proizvodnjom započeti i na drugim kontinentima. U dugoročnim planovima je proizvodni pogon u SAD-u i na Bliskom istoku.

Jedan od najvećih poduzetničkih propusta dogodio im se, kažu, kod formiranja cijene. Naime, kad su se prijavljivali na natječaj Nacionalnog parka Mljet loše su predvidjeli vlastite troškove i zbog toga su i danas u kreditima.

Na pogreškama se uči

“Razvoj samog modela broda stajao je više nego što smo predvidjeli, loše smo postavili cijenu prvih brodova i zbog toga smo bili prisiljeni dizati privatne i poslovne kredite i još se oporavljamo od toga. To je bio prvi brod i nismo računali na neke troškove. Recimo, stolce nabavljam iz Australije jer smo htjeli proizvod koji ima prozračnu tkaninu, ne grije se na suncu i ne lijepi se za kožu. Transport stolaca iz Australije traje i skup je. Da je situacija normalna, to ne bi bio strašan problem jer bismo prodajom nekoliko brodova po komercijalnim cijenama uspjeli pokriti taj dug. No, zbog korone prodaja stoji. Iako se tržište lagano počelo otvarati, očekujemo da će se komercijalizacija električnih brodova početi događati tek za godinu dana kada se turizam oporavi i krene nova sezona”, kaže.

Ono što je vrlo zanimljivo u ovoj brodograditeljskoj priči je da se ona događa daleko od mora, odnosno u Zagrebu, no to je, tvrdi Uroda, zapravo i vrlo logično. „Živim u Zagrebu i ovdje gradimo brodove jer na obali postoji problem radne snage. Zbog toga sve što se može prevesti do obale, treba raditi što dalje od nje jer se na obali bolje živi od turizma ili na primjer, od remonta brodova. Cijena remonta brodova je na moru sada deset puta veća, nego što bi bila bez turizma i zato je zanimljivija poduzetnicima“, objašnjava brodograditelj koji često zažali što se počeo baviti gradnjom brodova jer, kako kaže, ima puno jednostavnijih poslova. Jedan od njih je savjetovanje, kojim se tvrtka iCat također bavi i zahvaljujući čemu trenutačno i opstaje.

Nejasni propisi i šuma administracije

Brojne poteškoće u poslovanju, tvrdi, stvaraju i mnogobrojni zakoni, pravilnici i propisi. „Imamo jako puno zakona, propisa, pravilnika za koje ni ne znaš da postoje, a koji se i brzo mijenjaju. Odlučiš li proizvoditi igračke, nećeš na jednom mjestu dobiti popis propisa koji se odnose na tebe, nego tek kad kreneš raditi postupno otkrivaš administrativno-birokratske zavrzlame uz koje često idu i različiti nameti.“

To je jedan od razloga zašto pozdravlja projekt Digitalna komora Hrvatske gospodarske komore. Od dodatnog potencijala za razvoj usluga platforme, ističe ispis sve zakonske regulative koja se odnosi na nečiju djelatnost i prilagođeno selektiranje natječaja po potrebi pojedine tvrtke, za što trenutno plaćaju privatne servise.


Vaš putokaz do cilja

Platforma Digitalnakomora.hr namijenjena je poduzetnicima svih veličina i poslovnog iskustva. Sadrži čitav niz modula za pokretanje i razvoj poslovanja: edukativne vodiče i hodograme, alat za izradu poslovnog plana, pomoć iskusnog savjetnika, bazu izvora financiranja i sajmova, alate za istraživanje konkurencije i informacije o poslovanju na međunarodnom tržištu. Platforma je posve besplatna za sve članice Hrvatske gospodarske komore.

'Prvi na svijetu izgradili smo komercijalno plovilo koje je samoodrživo i ne treba se puniti'

Vizija o floti modernih i štedljivih brodova koji povezuju otoke i kopno 'progoni' Tomislava Urodu više od deset godina. O tome je počeo razmišljati još kao mladi inženjer brodogradnje, razočaran stanjem brodova koji prevoze putnike Jadranom. U ostvarenje svoga sna krenuo je 2011. osnivanjem tvrtke iCat. Do danas je razvio nekoliko tipova solarnih i elektrobrodova, a nedavno je privukao medijske reflektore kao jedan od potpisnika inicijative za izgradnju jadranske flote od čak 21 'zelenog' katamarana. Koliko je realno da se to i ostvari, čime se trenutno bavi njegov iCat i kakvi su mu daljnji poslovni planovi, Uroda je otkrio u intervjuu za tportal

Tvrtka iCat dosad je prodala četiri solarna broda. Zadnji posao bio joj je onaj s Nacionalnim parkom Mljet, kojem su isporučena tri plovila BabyCat, s time da je zadnji brod predan početkom prošle godine. Ugovor je bio vrijedan oko 10 milijuna kuna.

Izbijanjem pandemije koronavirusa narudžbe i proizvodnja su stali. Uroda se posvetio projektiranju novih tipova brodova te dogovorima oko inicijative Autonomni elektrobrodovi za pametne otoke i gradove, pokrenute prije desetak dana

Uz iCat, pokretači i potpisnici inicijative su Fakultet strojarstva i brodogradnjeFakultet elektrotehnike i računarstvaCentar za transfer tehnologije i Inovacijski centar Nikola Tesla.

Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog katamarana kapaciteta od 100 do 300 putnika u tri veličine te će po jedan od svakog modela biti smješten diljem Jadrana u sklopu pilot-projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija.

Najmanji katamaran bio bi dužine 17 metara, širine sedam metara, a mogao bi primiti 94 putnika. Njegova vrijednost je oko dva milijuna eura.

 

Što vas je motiviralo da izađete s inicijativom? Želite li i vi zagristi dio financijskog kolača koji dolazi s Europskim zelenim planom što ga ambiciozno gura Bruxelles?

Ne gledamo na to toliko oportunistički. Kod nas se u posljednje vrijeme iznjedrilo puno oportunističkih projekata zato što sad svi 'grizu' na nešto zeleno i samoodrživo. Mi samo nudimo ono što znamo. Projekt razvijamo od 2010., kad smo započeli prvu suradnju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje na razvoju putničkih brodova. Zatim smo 2015. napravili detaljnu analizu s Končar Institutom za elektrotehniku o mogućnosti implementacije elektropogona na brod. Inicijativa je logičan slijed sveg onoga što godinama radimo.

Stoji li iza inicijative neki jak financijer ili pucate samo na novac iz fondova EU-a?

Inicijativa nema financijera iza sebe. Ona je rezultat dugoročnog razvoja i razgovora s državnim institucijama o onome što im treba i što bi one financirale u sljedećem proračunskom razdoblju.

Tomislav Uroda u razgovoru s novinarom tportala

Tomislav Uroda u razgovoru s novinarom tportala

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kakav je interes pokazala država? Na potpisivanju nije bio nitko od ministara.

Bili su prisutni državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva i ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora. Njihov je stav da će to biti jedan od prioritetnih projekata u narednom financijskom razdoblju. Ono što smo čuli u komunikaciji s institucijama to je da imaju na raspolaganju 227 milijardi kuna koje moraju potrošiti u razdoblju od 2020. do 2027. godine. To je jako kratak period i ostalo je svega još pet godina, a mi prvi brod možemo isporučiti u trećoj godini projekta. Administracija je jako spora. Europski plan oporavka počeo je iste godine u kojoj se pojavila korona. Ideja je bila da zemlje troše novac kako bi spasile ekonomiju. Kod nas se dosad nije dogodilo ništa.

Tko bi trebao aplicirati za europska sredstva?

Očekujemo da to dođe s vrha. Nije nam plan upravljati brodovima. Izgradit ćemo ih za nekog prijevoznika koji će aplicirati za sredstva. Država je ta koja mora prepoznati projekt i staviti ga u jedan od svojih programa, kao što je bio slučaj s inicijativom Mate Rimca za istraživanje, razvoj i proizvodnju autonomnih električnih taksija.

Uroda je osnovao tvrtku iCat 2011. godine

Uroda je osnovao tvrtku iCat 2011. godine

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Je li interes za vaše katamarane pokazala državna Jadrolinija?

Jadrolinija ne, ali druge privatne prijevozničke tvrtke - da. Jadrolinija je ogromna tvrtka i ona možda konzervativno gleda na taj proces.

Spomenuli ste Rimca, a vi ste, možemo to tako reći, njegov morski pandan. Jeste li imali kontakta s njim? Mogu li se njegove baterije koristiti u vašim brodovima?

Ne surađujemo s njim, već uvozimo baterije. Iako smo prije desetak godina Rimac i ja razgovarali o tome može li nam složiti baterijski pogon. Rekao mi je: ‘Ti napravi brod, ja ću donijeti bateriju, pa ćemo vidjeti što ćemo dobiti.’ Međutim razvoj broda malo je kompliciraniji od razvoja automobila. Prototip broda jako je skupa stvar. Ne može se početi raditi u garaži, već ga odmah moraš prijaviti u kapetaniji kao brod u gradnji. Zatim te kroz cijeli proces prati Hrvatski registar brodova. Oni prvo moraju odobriti projekt, strukturu i opremu broda. Dolaze na postavljanje kobilice, provjeravaju materijale koji su ugrađeni…

 

Kakva je situacija u drugim europskim zemljama? Razvijaju li one flote električnih brodova?

U periodu od 2009. do 2011. radio sam za norvešku tvrtku CroNoMar. Kad sam im govorio o električnim brodovima, oni su na to odmahivali rukom. Što će nam to, govorili su, kad imamo naftu. Ali dok smo se mi u Hrvatskoj premišljali, Norvežani su promijenili ploču i danas imaju najjaču flotu električnih brodova na svijetu. Oni grade velike brodove, uglavnom trajekte, kojima premrežavaju fjordove.

Vaš je fokus na manjim brodovima. Zbog čega?

Naša inicijativa ide u smjeru onoga što je tehnološki moguće u Hrvatskoj. U medijima imate svakakvih priča - o brodovima koji će cjelodnevno voziti i prelaziti 150 milja, s ne znam koliko putnika i s brzinom od 15 čvorova. Ali da bi ih se punilo, treba vam, malo da karikiram, nuklearna elektrana. Zato guramo relativno manje putničke brodove za 100, 200 i 300 putnika. Oni moraju biti ultralagani kako bi se uopće ostvarila energetska mogućnost implementacije pogona na električnu struju. Razvoj flote elektrobrodova pratit će razvoj energetske infrastrukture za opskrbu brodova električnom energijom pa projekt tako predviđa razvoj punionica s baterijskim spremnicima te solarnim elektranama za proizvodnu električne energije.

SolarCat bio je jedini komercijalni samoodrživ brod sa solarnom energijom

SolarCat bio je jedini komercijalni samoodrživ brod sa solarnom energijom

Koliko ste zadovoljni razvojem vaše tvrtke iCat? Osnovali ste je prije deset godina, ali ste još uvijek startup.

Ovo je priča koja traži puno vremena, ulaganja i strpljivosti. Naš solarCat, koji smo isporučili Nacionalnom parku Mljet, kad smo ga proizveli, prema mojim saznanjima, bio je jedini komercijalni samoodrživ brod sa solarnom energijom. On se nikad ne puni, ne priključuje se na obalni priključak, već autonomiju dobiva iz solara. Nije u njega ugrađena neka znanstvena fantastika, nego je riječ o uspješnoj integraciji. Optimiziran je trup kako bi se smanjio otpor, visokoefikasni motori su iz pulske tvrtke Tema, velika je krovna površina za solarne panele koji isto dolaze iz Hrvatske, iz Solvisa. Mislim da je to jako dobra priča. Nismo veliko brodogradilište niti nam je to cilj postati u smislu velikog broja ljudi. Veliki proizvodni pogon je veliko financijsko opterećenje.

Je li posao s Nacionalnim parkom Mljet bio profitabilan za vas?

Projekt je bio vrijedan osam milijuna kuna plus PDV, a na tom ugovoru izgubili smo nekoliko milijuna kuna. Razvoj nas je puno više koštao nego što smo planirali. Hrvatski registar brodova tražio je neke stvari koje na početku nismo mogli predvidjeti. To je bio prvi brod koji je imao litijske baterije kao jedini pogon, zbog čega smo morali raditi posebne elaborate za procjenu sigurnosti i razviti softver za nadzor baterija te smo zaglibili na tom putu. Ali svaki razvoj košta.

Proizvodni pogon iCata nalazi se u zagrebačkom Jankomiru

Gdje imate proizvodni pogon i koliko imate zaposlenih?

U zagrebačkom Jankomiru imamo halu iznajmljenu od Grada Zagreba. Pogon je dovoljan za izgradnju deset brodova godišnje. Što se tiče zaposlenih, dok smo radili brodove za Mljet, imali smo između 15 i 20 djelatnika. Nisu svi bili zaposleni. U ovom trenutku nas je troje. Kriza zbog pandemije snažno je pogodila sav prijevoznički sektor. Što se tiče proizvodnje, sad stojimo. Trenutno smo posvećeni projektiranju i nekim manjim poslovima od kojih tvrtka živi. Jedan takav izrada je pristana u Iloku za Lučku upravu Vukovar. Pristani su plovni objekti na koje pristaju riječki kruzeri. Dosad su to bili obično stari brodovi i tankeri. Mi projektiramo nešto puno modernije.

Kad očekujete da će proći kriza i da će ponovo krenuti narudžbe za solarne i elektrobrodove?

Od ovog ljeta osjeća se lagano buđenje tržišta. Svaki tjedan imamo razgovore o novim projektima. Nadam se da ćemo nešto od toga i realizirati. Brod se ne prodaje preko noći, već to zna trajati i nekoliko mjeseci.

 

S kim konkretno razgovarate?

Naš smjer je Europa, prvenstveno Italija, jer ondje imamo poslovnog partnera. Zanimaju nas sve europske zemlje osim skandinavskih jer je njihova politika ta da kupuju domaće. Dugoročno nam je cilj otvoriti dva tržišta, SAD i arapske zemlje. U Americi smo već bili i dolaze nam upiti. Ali SAD je specifično tržište sa zakonom da svaki brod koji obavlja komercijalnu djelatnost mora biti proizveden u Americi.

Koliko ste do danas uložili u taj biznis i treba li vam investitor sa svježim kapitalom?

Mislim da smo dosad investirali u razvoj više od pola milijuna eura, što vlastitih sredstava, što sredstava iz fondova EU-a. Sama vrijednost opreme koja je u pogonu iznosi oko dva milijuna kuna. Što se tiče investitora, razmišljali smo o dokapitalizaciji. Ali nama ne treba ulagač koji ide u smjeru kratkoročne dobiti, već partner koji ima dugoročno strateško opredjeljenje. Naš je proizvod skup i dokapitalizacija u iznosu manjem od pet milijuna eura ne znači puno. Toliko nam treba da moderniziramo proizvodnju i osiguramo dovoljno operativnog kapitala.

Otkud vam strast za brodogradnju i brodove? Vi ste, koliko znam, rođeni Zagrepčanin.

Točno je to da sam rođen u Zagrebu, ali brodogradnja i brodovi moje su obiteljsko naslijeđe. Korijene s očeve strane vučem s Murtera, točnije iz Betine, u kojoj je moj djed bio kalafat pa sam mu s bratićima još kao dijete pomagao u gradnji brodova. Otuda mi ideje za formu, konstrukciju i osjećaj broda u plovidbi.

Gdje se vidite za deset godina?

Prema mom mišljenju, imate dvije vrste poduzetnika. One koji trče za dobiti i one koji rade ono što vole. Ja sam, čini se, ovaj drugi tip. Za deset godina volio bih da tvrtka i dalje postoji i da gradimo brodove. Da razvijamo nove ideje. Nemam megalomanske planove o zapošljavanju tisuću ili dvije tisuće ljudi. Želim raditi i živjeti u normalnom okruženju.

Kreativnost s elektrifikacijom brodova, na žalost nije nacionalno prepoznata

Usmjeravanje na zelenu ekonomiju daje novu šansu u novoj financijskoj omotnici. Kako će se kod nas razvijati, još se ne zna, iako je to trebalo već do sada biti poznato, i to odmah nakon što je Europska komisija objavila da imamo novac. Plan oporavka trebao je biti ranije donesen, ocijenio je za poslovniFM Tomislav Uroda, osnivač i vlasnik tvrtke iCat, jedne od rijetkih tvrtki na domaćem tržištu koja se bavi proizvodnjom energetski učinkovitih brodova.

Branša je, ocijenio je Uroda, postala kreativna s elektrifikacijom brodova, ali na žalost nije prepoznata na nacionalnoj razini, kao iskorak u brodogradnji, o čijoj se reorganizaciji puno pričalo.

Ideja je krenula još 2007. godine, a poslovni koncept 2011, prisjetio se Uroda tijekom razgovora s urednicom emisije Ritam posla Lidijom Kiseljak. Ideja je, kaže, došla u vrijeme inženjerskih dana i tijekom ljetnih mjeseci, kada je s kolegom razmišljao kako je potrebno složiti brodske linije koje će povezivati otoke, a da to bude na komercijalno isplativoj bazi i da bude frekventno. I tada se krenulo s projektom iCat, kako se i danas zove tvrtka.

U početku nismo razmišljali da to budu električni brodovi, nego visoko učinkoviti i lagani brodovi. Počeci su bili dugi.

– Velik broj godina odnosio se na istraživanje i projektiranje, tehnička rješenja…a prodaje još nije bilo. Uletio nam je na počecima tek projekt gradnje manjeg putničkog broda za jednu stranu kompaniju, iz SAD-a. Paralelno smo razvijali projekt putničkog električnog broda. To znači često odlaženje na sajmove, kojih i nije pretjerano bilo. Najpoznatiji je onaj u Amsterdamu, ali prođe ga se brzo, kroz dva sata.

Onda je započela suradnja s Fakultetom brodogradnje i strojarstva te Končar Institutom, a s Gradom Šibenikom smo razvijali koncept novih linija, naglašava Uroda.

Administrativne prepreke su uvijek tu

– Prvi projekt gradnje bio je za NP Mljet, putem javnog natječaja na kojem se tražila gradnja tri putnička električna broda. Prošli smo, no onda su krenule prve administrativne prepreke koje su odnijele dosta vremena. Jedan od prvih zahtjeva prema Registru brodova bilo je odobrenje dokumentacije i nadzorom gradnje električnog broda. No, stigao je odgovor kako Pomorskim zakonom i podzakonskim aktima nije predviđeno upravljanje električnih brodova, tj. nije se znalo gdje nas smjestiti. To je trajalo čak dvije godine – dogovaranja, usklađivanja, primjene tehnologije… Mi smo podnijeli zahtjev stavljanja litijskih baterija, koje su danas popularne, a tada ih u brodovima nije bilo. Sada se taj segment već razvio. Registar brodova ima određeni set pravila s kojima regulira primjenu određene tehnologije, a za litijske baterije toga nije bilo, pojasnio je Uroda.

Krajem 2019. godine završili smo natječaj za Mljet, a lani europske projekte. Međunarodna promocija krenula je upravo prije korone, bili smo po Italiji i krenuli s razgovorima i pregovorima, a onda je sve stalo… jer to su proizvodi koji se ne prodaju putem interneta. Kriza nas je dosta pogodila, kazao je Uroda. Dodaje da su pomoć uslijed korone imali samo za dio koji se odnosi na zapošljavanje, što je trećina obveza, pri čemu pomoć za hladni pogon nije prepoznata kao u nekim drugim sektorima.

Velik utjecaj pandemije na poslovanje

– Rekao bih da nismo dovoljno glasni u javnosti. Imamo partnera u Nizozemskoj s kojim dosta razgovaramo i imamo dobar poslovni odnos. Njima država pokriva troškove hladnog pogona za sve industrije i nitko nije u gubitku. A nama je promet pao čak 95 posto. Nizozemska vlada pokriva troškove ne samo tvrtkama nego i njihovim dobavljačima ili kupcima, kako se tvrtka ne bi urušila. Jer oni gledaju šire, ako je netko uložio novac kroz neko razdoblje i to mu nestane u godinu dana, trebat će puno vremena da se to ponovo razvije, kaže Uroda. Kod nas to nije naišlo na razumijevanje.

Ipak, s druge strane, taj predah nam je dao vremena za projektiranje i razvoj novih proizvoda, u vrijeme dok proizvodnja stoji.

Na Mljetu je napravljen solarni putnički katamaran koji ima autonomiju 100 nautičkih milja i većinu energije ili svu, ovisno o režimu, dobiva iz solara. Za plovidbu od Splita do Mljeta, nekih 75 nautičkih milja, dovoljno je pola kapaciteta baterija da dođe do odredišta.

Za Šibenik je, s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Končar Institutom, bila razvijana ideja električnih putničkih brodova koji će ploviti svakih sat vremena do otoka. Još 2015. je razmatrana ideja punjenja baterija, da bi prije dvije godine došli do koncepta s novom tehnologijom, kojom se vrlo brzo, kroz 10-15 minuta nadopuni baterijski set. Kapacitet bi bio do 100 putnika i brzine do 25 čvorova. To je koncept brodova kojima se može povezati cijeli Jadran. Iznimno je velik interes iz tehnološkog svijeta, ali i lokalnih zajednica, ali se sada stalo na realizaciji, navodi Uroda.

Za gradnju takvog broda od 100 putnika, sigurno će trebati dvije godine, jer Uroda opet očekuje izazov s Registrom brodova, budući da im je toliko trebalo i za prvi brod od njih tri koje su gradili za Mljet .

Neki od proizvođača nam kažu da možda preskromno govorimo o inovacijama i održivosti broda. Cilj nam je serijska proizvodnja pri čemu bi se držali istog projekta, što bi značilo 10-ak brodova godišnje. Cijeli Jadran može biti povezan električnim brodovima, osim lokacija koji su udaljeni poput Palagruže ili Jabuke. Naše je brodogradilište u Zagrebu, u najmu smo, što je bila i ideja dok se proizvod ne razvije. Dugoročno je plan postaviti svoju proizvodnju i svoj tim, kakvih 50-ak ljudi, jer se sad oslanjamo na vanjske suradnike, zaključio je razgovor za poslovniFM Tomislav Uroda.

Emisiju Ritam posla donosi Fina!

Objavljeno 25. lipnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM

svečano potpisivanje Inicijative

Svečano potpisana inicijativa "Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove"

HRT, Dnevnik 3, 25 10 2021

Na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu 25. listopada 2021. svečano je potpisana inicijativa „Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove“.
Potpisivanju su prisustvovali dr.sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, g. Igor Radić, savjetnik ministrice Brnjac, te gđa. Duška Kunštek ispred kabineta ministra Butkovića.

Pokretači i potpisnici  inicijative su:

  • Tomislav Uroda, direktor iCat d.o.o. – integrator i brodograditelj na čijim će se proizvodima (brodovima) testirati i primjenjivati elektro-pogon i autonomna plovidba
  • dr.sc. Dubravko Majetić, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) – voditelj energetskog dijela projekta integracije broda s elektroenergetskim sustavom na obali i optimizacije proizvodnih procesa
  • dr. sc. Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) – voditelj razvoja sustava upravljanja i nadzora broda zasnovanog na AI, elektro-pogona, te prijenosa i distribucije električne energije
  • Boris Ćosić, direktor Centra za transfer tehnologije d.o.o. (CTT) – voditelj projekta suradnje iCat - FSB
  • emer.dr.sc. Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT) – voditelj projekta suradnje iCat - FER

Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog broda kapaciteta 100 do 300 putnika, koji će biti izgrađeni u 3 veličine, te će po jedan od svakog modela biti smješten diljem Jadrana u sklopu pilot projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija. Bit će odabrano ukupno 7 destinacija temeljem zajedničkog promišljanja s nadležnim tijelima.

solarCat na Mljetu

Mljetskim jezerima plovi hrvatski proizvod - bešuman, nula zagađenja

Mljetskim jezerima plove tri broda na solarni pogon, potpuno hrvatski proizvod.


 

– Oni su dobri jer možemo pokazati u Nacionalnom parku kako se brinemo za hrvatsku proizvodnju, ali poviše svega o zaštiti prirode jer su to brodovi koji ispuštaju nula zagađenja – kaže za HTV ravnatelj NP Mljet Ivan Sršen.

 

Antun Radulj već 25 godina navigira mljetskim jezerima.

 

– Mogu vam reći u odnosu na sve dosad, ovo je svemirski brod! Malo nam je problem elektro pogon. Ne čujemo one stare dizele pa gledamo iza sebe “miče” li se riva, tako da znamo da smo krenuli!, kaže.

Bešumno klize. Posjetitelje iskrcaju i na otočiću Melita.


– Sva tri broda nose imena naših Mljećana koji su stradali u Domovinskome ratu, čuvamo ih i pazimo, dodaje Radulj.

– Imaju autonomiju od 5 sati plovidbe. Plove brzinom 5 čvorova, mogu i 9 čvorova potegnuti, ali to nije potrebno u jezeru. U slučaju kad bi bila gušća plovidba ili dani koji nemaju sunca, mogu se priključiti na električnipriključak, ali nismo imali potrebe dosad, ističe ravnatelj Sršen.


Nacionalni park Mljet, najstarije zaštićeno morsko područje na Sredozemlju, slavi 60. obljetnicu osnutka. Čarobni Odisejev otok poznat je po fenomenu slanih mljetskih jezera u kojima je 400 godina star koraljni greben, javlja HTV.

– Čarobni Odisejev otok poznat je po fenomenu slanih mljetskih jezera jer su ona solinskim kanalom spojena s otvorenim morem i svakih 6 sati na osnovu plime i oseke more ulazi u jezera, svakih 6 sati izlazi iz jezera i stvara se ta struja ispod velikog i malog mosta, objašnjava voditeljica Odjela za turizam i promidžbu NP Mljet Diana Dabelić.

Mljetsko podmorje očaravajuće je kao i snimka koraljnog grebena u Velikom jezeru. Kameni koralj proteže se na 650 četvornih metara. Star je 300, 400 godina.

– Ono što je famozno kod njega je da vrvi životom. Veliki broj riba se razmnožava, mrijesti, hranilište za ribe, cijeli taj sustav Velikog i Malog jezera. Bioraznolikost je velika, pravi prirodni fenomen, ističe dr.sc. Petar Kružić s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Ovdje žive čak tri vrste kjerne.

– Kirnja se razmnožava u Velikom jezeru, 90 posto kirnji koje imamo na Mljetu razmnožavaju se u Velikom jezeru. Ovdje zalaze i veće ribe. Gofovi, barakude, feluni, mali gofovi koji uđu ovdje hrane se i izađu. Dosta je frekventno, ulaze izlaze, baš je poseban fenomen. Dobro je što je najveći fenomen zaštita, ističe dr.sc. Kružić.

Ekipa sa zagrebačkog PMF-a već dvadesetak godina kontinuirano motri koraljni greben. Velik je problem invanzivna alga cauleropa racemosa. Čiste je bar dva puta na godinu.

– U planu je raditi malo bolju morfologiju grebena, fotogrametriju da točno znaju koliko je velik, a ta fotogrametrija pomogla je u monitoringu. Problem je i periska kao i u ostatku Jadrana. Nema živih, stradale su sve, naglašava dr.sc. Kružić.

Zbog pandemije nema velike proslave 60. rođendana Nacionalnog parka Mlljet. No, u tijeku je realizacija nekoliko projekata koji se financiraju iz europskih fondova. Da Odisejev otok i dalje ostane zelen.

Autor: More